Laying hens inside a Hoop Coop mobile chicken house on pasture

Zašto je perad na ispaši dobar izbor za prvu proizvodnju na farmi

Svaka nova regenerativna farma suočava se s istim problemom. Ono što farmu čini otpornom, poput zdravog tla, drveća i stada na ispaši, gradi se godinama. Računi, međutim, ne čekaju.

Zato toliko malih farmi počinje s peradi. Richard Perkins s farme Ridgedale u Švedskoj brojlere na ispaši naziva „jednim od najfleksibilnijih i najprofitabilnijih načina da započnete s poljoprivredom”. To je snažna tvrdnja, pa smo je provjerili u iskustvima drugih poljoprivrednika i istraživanjima. Naš zaključak: perad je vrlo dobar izbor za prvu proizvodnju, ako je ispunjeno nekoliko uvjeta.

Zašto toliko regenerativnih farmi počinje s peradi?

Početak je jeftin u usporedbi s alternativama. Mliječna proizvodnja, stado ovaca ili voćnjak traže veliko ulaganje i godine prije nego što se isplate. Perad ne. Nastambe, uzgajalište za piliće, mreže i vodovodne cijevi skromna su ulaganja, a većinu toga selite sa sobom. Klanje je često najveći trošak, a koliko će stajati ovisi o mogućnostima u vašem kraju.

Brzo dobivate povratnu informaciju. Jedan turnus brojlera traje samo nekoliko tjedana. Već tijekom jedne sezone znate svoje troškove, gubitke i vraćaju li se kupci.

Odgovara zemljištu koje nije vaše. Pomični kokošinjci, mreže i vodovodne cijevi sele se s vama. Perad možete držati na zakupljenom zemljištu ili iza tuđeg stada goveda. Upravo je tako Perkins prvotno planirao početi s poljoprivredom kraj Stockholma, kad si nije mogao priuštiti zemlju.

Ljudi već jedu piletinu i jaja. Perkins bi radije uzgajao guske, koje odgovaraju njegovim pašnjacima, ali za njih nije bilo tržišta. Zato je počeo s poznatim proizvodima i najprije izgradio krug kupaca. Njegov je savjet jednostavan: proizvodite ono što ljudi jedu.

Brojleri ili nesilice: čime početi?

„Perad” obuhvaća dvije prilično različite proizvodnje. Obje su dobre za početak, ali funkcioniraju vrlo različito.

Brojleri (meso) Nesilice (jaja)
Do prvog prihoda Tjedni Mjeseci (brže s kokicama pred pronesenje)
Sezona Često samo ljeti Cijele godine
Prihod Po turnusima Tjedno
Najteži dio Klanje i obrada Svakodnevno skupljanje, čišćenje i zimovanje
Rad Vrhunci na dane klanja Ujednačeno, svaki dan

Mnoge farme na kraju drže oboje. Na nekim farmama jaja su put do kupaca: dolaze svaki tjedan po jaja, a onda naruče i piletinu. Na drugima su jaja glavni posao. U svakom slučaju, marže na jajima su male ako cijena i organizacija nisu dobro postavljene.

Što ptice čine za zemlju?

Kad ih se svaki dan premješta, ptice ravnomjerno raznose gnoj, prorahle površinu tla i jedu kukce i zelenje. Iza goveda razbijaju kravlje balege i jedu ličinke muha u njima.

Poljoprivrednici koji tako rade izvještavaju o jasnim poboljšanjima:

  • Perkins smatra da su njegove nesilice „najzaslužnije” za brz oporavak pašnjaka koji su nekad bili najlošiji u selu. Njegove kokoši idu za kravama s razmakom od nekoliko dana, kad je ličinki muha u balegama najviše.
  • Farma Polyface Joela Salatina vodi svoj pomični kokošinjac (Eggmobile) nekoliko dana iza goveda, kako bi smanjila broj muha i održala pašnjak „čišćim”.

To su opažanja iz prakse. Istraživanja o učinku na tlo tek sustižu praksu, pa to provjerite na vlastitom zemljištu: snimite fotografije i napravite analizu tla prije nego što počnete.

Pomični kokošinjac Hoop Coop premješta se na svježi pašnjak

Isplati li se perad na ispaši i kako je prodati?

Da, ali uglavnom ako prodajete izravno.

Studija iz 2026. objavljena u časopisu Poultry Science modelirala je malu farmu brojlera na ispaši. Uz otkupne cijene kakve se postižu za supermarkete, radila je s gubitkom. Ista farma, s istim pticama i istim radom, ostvarila je solidnu dobit kad je prodavala izravno po cijenama za piletinu s ispaše. Studija je također pokazala da je rad najveći čimbenik dobiti.

To se poklapa s onim što govore poljoprivrednici. Ispaša pomaže, ali ptice i dalje trebaju kupovnu hranu, a uzgoj im je skuplji nego u zatvorenom, pa se ne možete natjecati cijenom. Natječete se kvalitetom, svježinom i povjerenjem, a to se isplati samo kad prodajete izravno ljudima koji jedu vaše proizvode.

Perkins to kaže izravno: prodaja je pola posla. Danas je izravna prodaja mnogo lakša nego nekad.

  • Jednostavna web trgovina s prednarudžbama. Kupci naruče i plate prije turnusa, a zatim odaberu dan preuzimanja ili termin dostave. Potražnju znate prije nego što kupite piliće.
  • Instagram i Facebook kao izlog. Pokažite svakodnevno premještanje, ptice na svježoj travi, kokošinjac koji ide za govedima. Mnogi poljoprivrednici primjećuju da se kupci pretplate čim vide pomični kokošinjac i probaju jaja. Marketinški savjet Joela Salatina stane u jednu rečenicu: „Dovoljno je da ljudi jednom pojedu tu piletinu.”
  • Jaja na pretplatu, brojleri po turnusima. Tjedna kutija jaja vraća kupce iznova. Brojleri se dobro prodaju kao unaprijed naručeni turnusi, s cijenom po komadu, svježi ili zamrznuti.

Što je teško?

Klanje i obrada. Kod brojlera je to često usko grlo. Klanje i pakiranje mogu oduzeti velik dio ukupnog rada. Koliko je to teško, uvelike ovisi o tome gdje radite. Neke zemlje EU-a dopuštaju klanje malih količina na gospodarstvu za izravnu prodaju, dok druge traže odobreni objekt, kao što je Perkins morao imati u Švedskoj. Istražite svoje mogućnosti prije nego što naručite i jedno pile.

Predatori, vrijeme i ptičja gripa. Lisice, kune i ptice grabljivice svi vrebaju vaše jato. Toplinske valove i nevremena treba pratiti. U EU-u naredbe o držanju peradi u zatvorenom zbog ptičje gripe mogu ptice tjednima zadržati unutra, pa vaš sustav treba imati plan i za to.

Vrijeme i iskustvo. Ptice treba svaki dan premjestiti, nahraniti i pregledati, a za slobodan vikend treba vam zamjena. Početnici u prvim turnusima izgube i znatno više ptica od iskusnih uzgajivača. Računajte da će prva godina uglavnom biti godina učenja.

Gdje se dobra oprema isplati?

Ako je rad najveći čimbenik dobiti, onda svaki posao koji mjesecima ponavljate svaki dan vrijedi više od većine jednokratnih troškova. Tu dobra oprema štedi najviše vremena.

Na farmi nesilica skupljanje i čišćenje jaja posao je koji nikad ne prestaje. Olof iz Varve drži tri jata od po 500 kokoši, ljeti u pomičnim kokošinjcima na ispaši, a zimi u stacionarnom kokošinjcu. Koristi naš Sustav gnijezda s kolektorom jaja, opremljen dodatnim aktuatorima koji automatski pokreću podove gnijezda. Bez toga, kaže, „jaja se brzo zaprljaju”. S njima jaja izlaze čista, a prema Varvinoj vlastitoj procjeni to štedi oko sat vremena dnevno po jatu od 500 kokoši.

Upravo smo za to izradili Sustav gnijezda s kolektorom jaja. Modularan je, pa dodajete segmente prema veličini jata, a radi jednako u pomičnim i stacionarnim kokošinjcima, tako da isti sustav prati vaše kokoši od ljetne ispaše do zimskog smještaja. Poluautomatski je: kosi podovi otkotrljaju svako jaje izvan dosega kokoši na traku koju okrećete ručicom dok jaja ne stignu na jedno mjesto skupljanja. Skupljate čista jaja umjesto da perete prljava, a aktuatore možete dodati i kasnije ako želite da se gnijezda noću automatski zatvaraju. Razvili smo ga i usavršili zajedno s farmama koje drže nesilice na ispaši, poput Varve. Sve pojedinosti pročitajte u članku Gnijezda s kolektorom jaja za pomične kokošinjce: kako radi.

Sustav gnijezda s kolektorom jaja

Kosi podovi i traka s ručicom dovode čista jaja na jedno mjesto skupljanja.

  • ✓Čista jaja, manje pranja
  • ✓Za pomične i stacionarne kokošinjce
  • ✓Modularni segmenti, prema veličini jata
Pogledajte sustav gnijezda

Drugi posao koji nikad ne prestaje je svakodnevno premještanje. Naš Hoop Coop sve drži jednostavnim: jeftin je, bez komplicirane tehnike i radi svoj posao. U usporedbi s tipičnim pomičnim kokošinjcima na kotačima, nema osovina, automatike ni elektronike koju treba kupiti, popravljati ili mijenjati. To je čvrst metalni okvir na skijama koji se za nekoliko minuta premjesti traktorom ili drugim vozilom, a treba malo ili nimalo drva, pa gotovo nema održavanja. Bočne stranice na namatanje služe za prozračivanje, a kroz široka ulazna vrata ulazite s hranom ili kutijama jaja u obje ruke. Prikladan je za nesilice i brojlere, a Sustav gnijezda s kolektorom jaja visi ispod njegova krova, pa oboje radi kao jedan sustav.

Hoop Coop

Jeftin pomični kokošinjac bez komplicirane tehnike za nesilice i brojlere na ispaši.

  • ✓Metalni okvir na skijama, premješta se za nekoliko minuta
  • ✓Ulazna vrata i bočne stranice na namatanje
  • ✓Proizvedeno u Hrvatskoj, EU
Pogledajte Hoop Coop

Jednostavno pravilo: pronađite posao koji vam na farmi oduzima najviše sati i njega riješite prvo. No nijedna oprema ne zamjenjuje prodajni kanal ni mjesto za klanje.

Kako početi?

  1. Prodajte prije nego što kupite. Otvorite prednarudžbe i prvu sezonu planirajte prema onome što je već prodano.
  2. Najprije riješite klanje i propise. Kod brojlera morate točno znati gdje će se i kako vaše ptice klati. Kod jaja morate poznavati pravila o registraciji i označavanju.
  3. Ulažite tamo gdje se posao ponavlja. Premještanje, napajanje, hranjenje i skupljanje jaja događaju se svaki dan. Tu se bolja oprema najbrže isplati.

Česta pitanja

Koliko mi zemlje treba?

Manje nego što mislite. Budući da ptice svaki dan dolaze na svježe tlo, i skromna površina pašnjaka može nositi jato komercijalne veličine. Koliko točno, ovisi o veličini jata, rastu trave i o tome koliko se često vraćate na istu površinu.

Kada se počinje isplaćivati?

Brojleri se mogu brzo isplatiti ako prodajete izravno. Većina poljoprivrednika ipak kaže da treba nekoliko godina da se gubici smanje i da sustav proradi kako treba.

Izvori

Natrag na blog